Hrvati u provinciji Santa Fe

Provincija Santa Fe nalazi se u unutrašnjosti Argentine, udaljena oko 400 km od Buenos Airesa i prema procjenama u njoj živi oko 46 000 Hrvata. Krajolikom prevladava pampa, a kolokvijalno se zove Pampa Gringa, zbog velikog broja stranaca, mahom Talijana, Španjolaca i Hrvata.

Glavni grad Rosario, smješten na rijeci Parana, najveći je grad argentinske provincije Santa Fe, sa svojih 1 200 000 stanovnika. Računa se da na tom području živi oko 30 000 Hrvata i njihovih potomaka, koji se okupljaju u hrvatskim društvima. Tu već petanest godina djeluje i Radio Bar Croata, gleda se na StreamYardu po cijeloj Južnoj Americi, ali i na drugim stranama svijeta. Voditeljski trio Javier Santich, Faustina Zarich i Ivan Grbac trude se gledateljima približiti hrvatske teme.

Na Sveučilištu u Rosariu može se učiti hrvatski jezik, a katedra je otvorena zahvaljujući pionirskom radu Marije Galian pred više desetljeća. Sama se sjetila tih dana rekavši: Djeca su mi bila narasla i otišla, pa sam ostala sama i onda sam si rekla: ”Predavat ću hrvatski jezik.” Počela sam obilaziti sela gdje ima hrvatskih prezimena. Tako je prošlo par godina, kada sam čula da se na fakultetu u gradu Rosariu predaju njemački, talijanski, ruski i još par jezika. Odlučila sam da ću i ja tamo predavati hrvatski jezik. Nakon godinu dana, pozvali su me i rekli da mogu dobiti mjesto na fakultetu. Bila sam sretna. Molila sam da mi se pošalju knjige iz Hrvatske i poslali su mi ih iz Matice iseljenika, a poslali su mi i rječnike. Otputovala sam u Hrvatsku gdje me primio predsjednik Stipe Mesić. Čestitao mi je, ali mi je rekao da ću teško dobiti plaću. Unatoč tome počela sam predavati 2005. godine. Imala sam 62 studenta na prvoj godini, ali nastali su problemi. Sve je išlo dobro, dok studenti nisu tražili da rastumačim deklinacije, a ja nisam znala kako. Obećala sam da ću to napraviti idući tjedan. Mislila sam što ću, a sama sam se u to uvalila. Plakala sam od muke, nisam po noći spavala, sve dok se nisam snašla kako studentima sve razjasniti. Na kraju sam za svoj rad dobila odlikovanje od Republike Hrvatske i tako završila svoj posao.

U Rosariu se može školovati i na Institutu za kriminalistiku Juan Vucetich, nazvanom po Hvaraninu, ocu daktiloskopije ili identificiranju osobe po otisku prsta.

Jedan od prvih Hrvata koji su došli u Rosario bio je Boljanin Matija Nikolorić. Bilo je to 1812. godine kada je Rosario bio malo selo. Nikolorić je bio vlasnik prve pošte i prve kuće na više katova, a bio je izabran za gradonačelnika.

Jedan trg u Rosariu nosi ime Plaza Buratovich, po Hvaraninu majoru Buratoviću, a na vidljivu mjestu u gradu nalazi se spomenik Zvonimirova lađa ili La Nave de Zvonimir, smješten u parku ispred velebna zdanja Spomenika zastavi. Lađa je maleni remorker izgrađen 1902. godine, kojega su vlasnici Talijani ustupili da se podigne spomenik hrvatskoj zajednici, ali i Argentini, kao zemlji koja je prihvatila mnoge Hrvate. Spomenik je napravljen prema zamisli arhitekta Dražena Jurage, tadašnjega počasnog konzula Republike Hrvatske u Rosariu. Ideja je bila realizirana zahvaljujući njemu, te Alfredu i Domingu Kovačeviću. Svečano otvorenje upriličeno je 30. svibnja 1997. godine. Na ploči uz lađu, ispod stihova Vladimira Nazora, potpisani su Neda Rosandić Šarić tadašnja veleposlanica Republike Hrvatske u Argentini i župan Hermes Binner.

Autorica: Branka Bezić Filipović

Lektorirala: dr. sc. Ivana Kurtović Budja