Hrvatska zajednica u Argentini jedna je od najstarijih u Južnoj Americi. Hrvati su kao pomorci plovili s raznim istraživačima, a neki su i ostajali na novome kontinentu, ali to su bili pojedinačni dolasci, jer pravo doseljavanje slijedi kasnije.

Prvi Hrvati koji su došli u Argentinu sredinom 19. stoljeća, iskrcali su se u Buenos Airesu najvećoj luci na Južnom Atlantiku, koja je na neki način bila ulaz u cijelu Južnu Ameriku. Prvo naše naselje u tom gradu nastalo je 1840ih godina. Prvi doseljenici bili su iz otoka srednje Dalmacije, s Pelješca i okolice Dubrovnika, te s otoka Hrvatskog primorja. Bili su malobrojni pa smatramo da se prvi val doseljavanja odvijao od 1880ih do Prvoga svjetskog rata. Doseljenička populacija bila je sa šireg područja poput Boke kotorske, Bosne i Hercegovine, uz veliki broj Hvarana, Bračana, Višana, Metkovčana i stanovnika Makarskog primorja.

U Buenos Airesu izlazi i prvi hrvatski iseljenički list u Južnoj Americi, a pokreće ga urednik dr. Dinko Grisogono iz Splita. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata tamo je postojao jak narodnooslobodilački pokret , na čijem je čelu stajalo društvo Jadran, koje je imalo ogranke po cijeloj Argentini, Paragvaju, Urugvaju i Brazilu. U to vrijeme stvara se i Jugoslavenska narodna obrana kao najjača iseljenička organizacija, čiji su članovi vidjeli rješenje hrvatskog pitanja kroz odvajanje od Austro-Ugarske, ulaskom u kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad društva podupirali su ugledni članovi Josip Kalafatović, Ivan Kuvačić, ing. Josip Marković, ing. Ćiril Jakovec, Miho Mihanović i drugi.

Doseljavanje se nastavilo i u drugom valu između dva rata, pa je u Buenos Airesu 1940. godine bilo između 15 i 20 000 Hrvata. Osim znatnog broja Hvarana među njima je bilo Istrana, Ličana i Slavonaca. Hrvatski iseljenici iz Buenos Airesa uvijek su pomagali domovinu svojih predaka. Tako su primjerice poslali 55 tona hrane i robe u razdoblju od 1945. do 1949. godine.
Zadnji ili treći val doseljavanja zbio se iza Drugoga svjetskog rata i u manjem intenzitetu traje do danas. Godine kada je u Argentinu došlo najviše Hrvata bile su su 1930. i 1949.

Računa se da danas u Argentini živi oko 500 000 Hrvata, od sjeverne pokrajine Chaco, Provincije Buenos Aires, Cordobe, Mendoze, Santa Fe do Patagonije. Okupljaju se u 28 nacionalnih društava, što u glavnom gradu, što u ostatku zemlje.

Branka Bezić Filipović

Venado Tuerto

Nedaleko od Choveta smješten je Venado Tuerto, osnovan krajem 19.stoljeća, u kojemu živi oko 80 000 stanovnika. I tu postoji Hrvatska ulica, a hrvatska zajednica se okuplja u kući obitelji Matea i Dominge Kujundžić gdje drže tečaj hrvatskoga jezika (Escuela de idioma croata). Kako je taj kraj izrazito poljoprivredni, tu se nalazi Poljoprivredna škola, na čijem ulazu se može uočiti hrvatska zastava.

2022-05-13T14:29:21+02:0013/05/2022|Nekategorizirano|

Hrvati u provinciji Santa Fe

Provincija Santa Fe nalazi se u unutrašnjosti Argentine, udaljena oko 400 km od Buenos Airesa i prema procjenama u njoj živi oko 46 000 Hrvata. Krajolikom prevladava pampa, a kolokvijalno se zove Pampa Gringa, zbog velikog broja stranaca, mahom Talijana, Španjolaca i Hrvata.

2022-05-12T18:59:41+02:0012/05/2022|Nekategorizirano|

Chovet

Značajna hrvatska zajednica živi u Chovetu, mjestu od oko 2500 stanovnika, smještenom okom 400 km od Buenos Airesa. Gradić je osnovan 1923. godine, a smatra se da je 50% stanovništva hrvatskog podrijetla. Počeci dolaska Hrvata u Chovet vezuju se za prve godine stvaranja grada i vremena kada je u Argentinu godišnje dolazilo po 7000 Hrvata.

2022-05-16T13:38:09+02:0012/05/2022|Nekategorizirano|

Kurioziteti

Velik dio argentinskih Hrvata živi u Provinciji de Buenos Aires u mjestima i gradovima oko glavnoga grada. Oko 40 km udaljen od Buenos Airesa nalazi se Pergamino, grad osnovan u 17. stoljeću, u kojemu živi oko 100 000 stanovnika. Tu djeluje i značajna hrvatska zajednica. Klub nemaju, ali se okupljaju jednom godišnje. Tu je postojala Jugoslavenska ulica, kojoj su promijenili ime u Hrvatska, ali samo do pola ulice. Polovica još uvijek nosi staro ime.

2022-05-12T17:36:24+02:0012/05/2022|Nekategorizirano|

Vjera Bulat

Vjera Bulat (Seka) rođena je u Splitu 1934. godine u obitelji Danice i Ede Bulata. Ovo je ispričala o svojoj obitelji: Moj djed, s majčine strane, Vice Jerković rodio se u Starom Gradu na Hvaru 1871. godine. Kada mu je bilo 19 godina otišao je brodom u Argentinu u grad Rosario u Provinciji Sante Fe. Tamo su mu već živjele dvije sestre: Mirjana i Cata udana za Cripovića iz Jelse.

2022-05-12T18:26:01+02:0012/05/2022|Nekategorizirano|
Go to Top