Hrvatska zajednica u Argentini jedna je od najstarijih u Južnoj Americi. Hrvati su kao pomorci plovili s raznim istraživačima, a neki su i ostajali na novome kontinentu, ali to su bili pojedinačni dolasci, jer pravo doseljavanje slijedi kasnije.

Prvi Hrvati koji su došli u Argentinu sredinom 19. stoljeća, iskrcali su se u Buenos Airesu najvećoj luci na Južnom Atlantiku, koja je na neki način bila ulaz u cijelu Južnu Ameriku. Prvo naše naselje u tom gradu nastalo je 1840ih godina. Prvi doseljenici bili su iz otoka srednje Dalmacije, s Pelješca i okolice Dubrovnika, te s otoka Hrvatskog primorja. Bili su malobrojni pa smatramo da se prvi val doseljavanja odvijao od 1880ih do Prvoga svjetskog rata. Doseljenička populacija bila je sa šireg područja poput Boke kotorske, Bosne i Hercegovine, uz veliki broj Hvarana, Bračana, Višana, Metkovčana i stanovnika Makarskog primorja.

U Buenos Airesu izlazi i prvi hrvatski iseljenički list u Južnoj Americi, a pokreće ga urednik dr. Dinko Grisogono iz Splita. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata tamo je postojao jak narodnooslobodilački pokret , na čijem je čelu stajalo društvo Jadran, koje je imalo ogranke po cijeloj Argentini, Paragvaju, Urugvaju i Brazilu. U to vrijeme stvara se i Jugoslavenska narodna obrana kao najjača iseljenička organizacija, čiji su članovi vidjeli rješenje hrvatskog pitanja kroz odvajanje od Austro-Ugarske, ulaskom u kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad društva podupirali su ugledni članovi Josip Kalafatović, Ivan Kuvačić, ing. Josip Marković, ing. Ćiril Jakovec, Miho Mihanović i drugi.

Doseljavanje se nastavilo i u drugom valu između dva rata, pa je u Buenos Airesu 1940. godine bilo između 15 i 20 000 Hrvata. Osim znatnog broja Hvarana među njima je bilo Istrana, Ličana i Slavonaca. Hrvatski iseljenici iz Buenos Airesa uvijek su pomagali domovinu svojih predaka. Tako su primjerice poslali 55 tona hrane i robe u razdoblju od 1945. do 1949. godine.
Zadnji ili treći val doseljavanja zbio se iza Drugoga svjetskog rata i u manjem intenzitetu traje do danas. Godine kada je u Argentinu došlo najviše Hrvata bile su su 1930. i 1949.

Računa se da danas u Argentini živi oko 500 000 Hrvata, od sjeverne pokrajine Chaco, Provincije Buenos Aires, Cordobe, Mendoze, Santa Fe do Patagonije. Okupljaju se u 28 nacionalnih društava, što u glavnom gradu, što u ostatku zemlje.

Branka Bezić Filipović

Obitelj Leonela Budrovicha

Prezime Budrović vuče porijeklo iz Vrbanja na Hvaru još od 15. stoljeća. Vjerojatno je proizašlo od imena Budimir ili Budislav. Moji preci su rođeni u Velom Grablju, gdje su prema [...]

2024-09-24T16:55:46+02:0024/09/2024|
Go to Top