Nema dijela naše nacije koji nije bio dirnut doseljeničkim podrijetlom.
Svugdje su imigranti obogatili i ojačali tkivo američkog života.
John F. Kennedy

Teško je odrediti kada su prvi Hrvati došli u SAD. Postoje mišljenja da je bilo Dubrovčana u 15. stoljeću na brodovima Kristofora Kolumba. Prema Adamu Eterovichu doseljavanje je započelo u 16. stoljeću, kada su se na obali Sjeverne Karoline nasukali Dubrovčani i stopili s Indijancima plemena Roanoke, čime je nastalo pleme Croatan, pleme gotovo bijelih Indijanaca. Prilikom svojega posjeta plemenu guverner John White naišao je na napis „Croatan“ ugraviran na jednome drvetu. Na otoku Roanoke postoji Croatian Indian Park. Postoji i otok Croatian Island, koji je ime dobio 1858. godine te šuma Croatian National Forest.

I poslije su se Hrvati ženili Indijankama u nedostatku drugih žena. Na zapadnoj obali u saveznoj državi Washington 1860-ih nekolicina Dalmatinaca je živjela s Indijankama pa su im djecu zvali Black Slavs. Naime, Slav, Slavonian ili na hrvatskom Slaven bio je naziv za Južne Slavene, a zapravo se najvećim dijelom radilo o Dalmatincima.

U južnima američkim državama poput Louisiane, Mississippija i Teksasa nalazimo ih već u prvoj polovici 19. stoljeća gdje žive i rade kao ribari i školjkaši. Prema popisu stanovništva iz 1850. – 1860. na stotine Dalmatinaca imalo je trgovine, saloone i restorane u Louisiani. Dio njih se borio u američkom građanskom ratu (1861. – 1865.) u jedinicama Austrian Guards (Austrijska straža) i Slavonian Rifle Unit (Slavenska puščana jedinica). Dio njih se 1848. godine preselio u Kaliforniju kada se pročulo da je na lokaciji Sutter Mill u Sierra Nevadi i u brdima prema granici s Oregonom otkriveno zlato. Zlatna groznica koja je trajala do 1855. godine privukla je i brojne Hrvate s dalmatinske obale.

Tako prvi veliki val doseljavanja u SAD započinje u drugoj polovici 19. stoljeća i svoj vrhunac dostiže 1910. godine. Hrvati sa sjevera naše zemlje odlaze u Pennsylvaniju, gdje rade kao rudari, zatim u New York, gdje rade u tvornicama, dok Dalmatinci naseljavaju Kaliforniju, a Pelješčani Louisianu ili unutrašnjost. Hrvati mahom naseljavaju velike gradove poput New Yorka, Chicaga, Los Angelesa, Pittsburgha, Clevelanda i drugih.

Idući val naseljavanja zbio se između dvaju ratova. Nakon Drugoga svjetskog rata razlozi iseljavanja bili su ekonomski i politički. Doseljavanje u Ameriku nastavlja se i danas, što možemo ponovno nazvati ekonomskom emigracijom.

MIRO KOLETIĆ

      Miro Koletić je rođen i odrastao u Zagrebu, u Hrvatskoj, gdje je stekao diplomu inženjera na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1978. godine. Stekao je zvanje diplomiranog [...]

2023-11-02T17:17:32+01:0002/11/2023|

VINKO KUŽINA

  Vinko Kužina, je bio iseljenički djelatnik rođen u Šibeniku 02.04.1921. godine. U rodnom je gradu završio gimnaziju, te studij građevinarstva na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1952. godine. Tijekom Drugoga [...]

2023-10-28T20:09:15+02:0028/10/2023|

IRENA STANIĆ

  Rođena sam 23. siječnja 1967. godine u Slavonskom Brodu. Odrasla sam u Zagrebu, gdje sam završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala i magistrirala engleski i talijanski jezik i [...]

2023-05-28T20:00:09+02:0028/05/2023|

STEVE MUSIC

  Steve Musich rođen je u Oaklandu u Kaliforniji 10. travnja 1934. od roditelja Lucije i Antuna Musicha (izvorno Mušić), hrvatskih doseljenika iz mjesta Lumbarde na Korčuli. Iako daleko od [...]

2023-05-28T19:38:00+02:0028/05/2023|
Go to Top