Predak: Kuzma Maricevich (otok Lastovo -Hrvatska)

Matias Rafael Maricevich (2. III. 1881.) oženio se 1917. s Patricijom Fleytas Milleres

Djeca: Arminda, Aníbal, Toribia, José, Pedro, Benjamin i Elsa

 

Arminda Maricevich Fleitas udana za Wilfrida Péreza Quintanu

Djeca: Francisco, Blas, Juan Antonio i María Mercedes

 

 

Francisco Pérez-Maricevich oženio je Elenu Adu Maríju Pane Chellli (Leni Pane)

Djeca: Raul, Alicia, Juan Angel

Unučad: Alejandro, Maria Paz i Maria Sol Penayo Pérez M,

Elena Margarita Pérez González i Giuliano Pérez M Galeano

Maximiliano i Valeria Pérez Fisher

 

    

Francisco i njegova supruga Leni

 

     

Mlada generacija Maricevicha

 

Francisco Perez-Maricevich

24. srpnja 1937.- 15. rujna 2022.

 

Tijekom svoga života bio je najvažnija kulturna referenca paragvajske književnosti. Imao je samo 15 godina kada je pisao u novinama “El País”.

Književnik, novinar, profesor, istraživač i predavač. Objavio je 47 djela, ne računajući publicističke radove, prologe i prikaze zapisane u knjigama drugih pisaca. S 23 godine objavio je svoju prvu zbirku pjesama.

Ime Francisca Péreza-Maricevicha usko je povezano s kulturom i dostojanstvom kulture pisma u Paragvaju. Arhivi svjedoče da je zahvaljujući njegovoj upornosti zajedno s drugim piscima osnovano Društvo književnika Paragvaja, Pen klub Paragvaja, Nacionalno tajništvo kulture (danas Ministarstvo kulture), Fond za umjetnost i kulturu FONDEC. Predstavljao je svoju zemlju dostojanstveno, na važnim forumima u Americi i Europi. Godine 1970., na poziv njemačke vlade, prisustvovao je susretu pisaca u Darmstadtu gdje je dijelio radionice s nobelovcima Miguelom Ángelom Asturiasom, Gabrielom Garcíom Marquesom, Mariom Vargasom Llosom, Gunterom Grassom, kao i drugim latinoameričkim i njemačkim piscima kao što su Horacio Armani, Manuel Puig, Jorge Amado, Adonías Aguijar Filho, Eduardo Matos Portela, Jorge Edwards, Adalberto Ortiz, Vicente Leñero, Salvador Garmendia. Godine 1971. putovao je u Francusku, Njemačku i Bruxelles u potrazi za dokumentima, pismima i pričama o Paragvaju u 18. i 19. stoljeća, što mu je priskrbilo komentar Huga Rodrígueza Alcalá, tadašnjeg profesora na Sveučilištu Riverside (SAD) osnivača Udruge ” Siege’’ intelektualnog vođe i urednika prekrasnih rijetkih knjiga kao što su “Povijest Nikole I, kralja Paragvaja i cara Mameluka”, “Tri susreta s Amerikom”, koji je rekao:

On je moderni Hispanoamerikanac, nacionalist I 1niversalist u isto vrijeme, za kojeg njegova nacija tek dobiva smisao I dostojanstvo shvaćena, osjećana I voljena kao dio velike ljudske obitelji I kao poziv na sudbinu ostvarenja visokih vrijednosti ​duha. (Povijest paragvajske književnosti 1971)

 

Priznanja Francisca Pereza Marincevicha:

Član Paragvajske akademije za španjolski jezik od 1970.

Dopisni član Kraljevske španjolske akademije

Dopisni član Hispanoameričke akademije književnosti Kolumbije. Primio u Bogoti u prosincu 1963. godine.

Magistar umjetnosti- Kulturni centar Republike El Cabildo- Asunción, svibanj 2016.

Druga nagrada – Književni natječaj “Don Carlos Antonio López” u organizaciji Nacionalnog sveučilišta Asunción, rujan 1963.

Čast za zasluge – Universidad Iberoamericana – studeni 2004

Priznanje za njegovu književnu karijeru i značajan doprinos paragvajskoj kulturi – Editorial Intercontinental, Editorial Alianza, Editorial Fausto i Editorial Servilibro. srpnja 2017. godine.

Svjedočanstvo zahvalnosti i priznanja – Radio Caritas – studeni 1996

Sažetak : Književnik (priča, poezija, roman), novinar, učitelj, istraživač i predavač. Objavio je 47 radova isključujući iz njih novinarski rad, predgovore i uvode napisane u knjigama drugih pisaca. U dobi od 23 godine objavio je svoju prva knjigu pjesama. Cijeli se život borio za kulturu i dostojanstvo paragvajske književnosti.

Neke od njegovih 47 knjiga:

 

 

Sažetak vezan za rad njegove supruge Leni Pane: Književnica i doktor znanosti, angažrana u brazovanju. Specijalizirana za društvene znanosti, antropologinja, prosvjetna radnica i borac za socijalna prava. Članica Akademije za jezik Paragvaja. U svojim knjigama se bavi istraživačkim radom, pričama, samopomoći I svjedočanstvima.

 

Napisala: Leni Pane

Prevela: Branka Bezić Filipović

Za one koji žele popis radova supružnka Marinčević mogu ga naći na dijelu na španjolskom jeziku.