Uvodna riječ osnivačice Virtualnoga muzeja iseljeništva Dalmacije

Hrvati u Južnoj Americi organiziraju godišnje susrete na kojima raspravljaju o tome kako bi se bolje povezali i njegovali hrvatsku kulturu i baštinu. Dio susreta ima i poslovni karakter, a susrete su pokrenuli Robert Jakubek počasni konzul Republike Hrvatske u bolivijskome gradu Santa Cruz dela Sierra i Franjo Kurtović poduzetnik iz Lime u Peruu.

Na drugom susretu, koji je bio održan u Boliviji 2016. godine, donesena je deklaracija s nizom zahtjeva koji su bili upućeni Vladi i Saboru Republike Hrvatske. Već za vrijeme čitanja deklaracije, razmišljala sam što bih osobno mogla od toga ostvariti. Izabrala sam dvije točke.

Prva je bila organizirati internetski tečaj hrvatskoga jezika koji bi bio besplatan za sve polaznike. Započeli smo ga održavati u Splitu s Visokoga učilišta Aspira, a uz financijsku potporu Splitsko-dalmatinske županije. Bio je to prvi webinar tečaj hrvatskoga jezika za iseljeništvo Južne Amerike, koji sada već tradicionalno održavamo jednom godišnje.

Druga točka bila je osnivanje Virtualnoga muzeja iseljeništva Dalmacije. Kao osnivačica, opet sam se obratila Splitsko-dalmatinskoj županiji, na što je župan Blaženko Boban pristao biti suosnivač i dati financijsku potporu. Muzej je osnovan 2017. godine i trajao je godinu dana, ali se u nedostatku logistike izbrisao. Nisam bila spremna na njegovo revitaliziranje dok nisam postala sigurna da će moja godinama skupljana građa biti na pravom i sigurnom mjestu, za što je zanimanje pokazalo Visoko učilište Aspira.

Muzej iseljeništva je zamišljen kao mjesto skupljanja i prezentacije građe o hrvatskom iseljeništvu i povijesti iseljavanja koja nikada nije bila dovoljno istražena. Ne bih rekla da je to zbog toga jer nije bilo onih koji su se ovom temom ozbiljno bavili, već zato jer se radi o dugom razdoblju i velikom broju ljudi i njihovih sudbina. Iseljeništvo se može proučavati s brojnih stanovišta, bilo da se radi o povijesti, genealogiji, sociologiji, psihologiji ili lingvistici, unatoč tome što se jezik u iseljeništvu neminovno gubi. Međutim, tamo gdje je sačuvan, zaključan je u vremenu i zanimljiv za proučavanje. Skupljanjem građe koja sadrži obiteljske priče, fotografije, dokumente, pisma, audio i video zapise, nadamo se povezati i zainteresirati za suradnju i druge hrvatske institucije, kao i potaknuti javnost da sudjeluje svojim pričama i materijalima.

Branka Bezic Filipovic

Branka Bezić Filipović

Lektorica: dr.sc. Ivana Kurtović Budja

Uvodna riječ suosnivača Virtualnoga muzeja iseljeništva Dalmacije

Tijekom povijesti Dalmacija je bila izrazito iseljeničko područje, a što je posljedično dovelo do osjećaja zajedništva među našim ljudima diljem svijeta. Svoju priču vezanu za iseljenike, Aspira je započela  2016. godine kada je uz potporu Splitsko-dalmatinske županije organizirala besplatni online tečaja hrvatskog jezika za naše iseljenike i njihove potomke u Južnoj Americi. Tada nisam ni slutio koliko smo zapravo povezani po cijelom svijetu s ljudima koji su naših korijena.

Spoznao sam da je to naša krv, naša kultura razasuta na nekim drugim kontinentima, naš jezik zaključan u nekom prošlom vremenu, ljudske sudbine poštenih radnika koji su gradili budućnost svojih novih domovina i njihova djeca koja su i nama i njima na ponos. Mnogi od njih napravili su velika djela unutar svojih iseljeničkih sredina, a neka od tih djela su i međunarodno priznata.

Međutim, velik je broj i anonimnih ljudskih sudbina, naših ljudi koje ne želimo zaboraviti, koji su naši heroji i čije životne priče želimo sačuvati. Zbog toga je i osnovan ovaj virtualni muzej, koji je otvoren za sve i stoga vas pozivamo da nam pošaljete svoje obiteljske priče i fotografije, kako bi u ovom muzeju pronašle svoj  konačni dom.

Ovo je i otvoreni poziv hrvatskim institucijama da se umrežimo u zajedničkom proučavanju ove građe, koja može biti zanimljiva povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, sociolozima, psiholozima, a posebice lingvističarima kako bismo oteli zaboravu našu tragove hrvatske duše na najudaljenijima mjestima na svijetu.

Alen Jerkunica, univ. spec. oec., dekan Visoke škole Aspira