Nada Pupačić je živjela u New Yorku i tamo je u Douglastonu (Queens) držala nastavu hrvatskog jezika. Povezala sam njenu dopunsku školu s osnovnom školom ‘’Lučac’’ iz Splita, pa su djeca razmjenjivala svoje likovne radove i crtala jedni drugima. Bilo je to 2000. godine kada su tehnološke mogućnosti bile daleko iza današnjih.
Potom je gospođa Pupačić došla na ideju da okupi odrasle koji u New Yorku pišu poeziju na hrvatskom jeziku i pokrene udrugu unutar Hrvatske katoličke misije bl. Ivana Mertza u Astoriji, koju je vodio don Robert Zubović. Udrugu je nazvala Hrvatska iseljenička lirika New York, a odlučeno je da se okupljaju jednom godišnje. Prvu večer su održali u hrvatskom restoranu ‘’Terrace in the Sky’’ na Manhattanu, koji više ni ne postoji. Gospođa Pupačić, svjesna kako se jezik u iseljeništvu brzo gubi je procijenila da bi iza svake večeri trebalo objaviti zbirka.
Malo po malo su izašli iz New Yorka u druge američke i kanadske gradove, da bi potom nastupali u Evropi i u Hrvatskoj. Postali su i članovi American Croatian Congressa, a tijekom godina su se izmijenili ugledni recenzenti i urednici knjiga poput Igora Zidića, Mate Marasa, akademika Jakše Fiamenga, Đure Vidmarovića i drugih.
Okupljanja traju i danas. Petnaesta obljetnica je bila organizirana u New Yorku, odakle je sve krenulo, dvadeseta u Zadru, a ovogodišnja u Rimu.
Nada Pupačić je rođena u Sanskom mostu 1944. godine. Završila je klasičnu gimnaziju U Bjelovaru, a pedagoški studij povijesti Zagrebu. Udana je za Matu Pupačića, dipl. inžinjera strojarstva, rođenog u Kostanju 1938. godine.
Nada i Mate Pupačić
Dvadeset i pet godina Hrvatske iseljeničke lirike NY – pjesmom ispisana povijest ljubavi prema Domovini
U srcu multinacionalnog New Yorka, u živoj četvrti Astoria, među zgradama koje pamte dolaske generacija iseljenika, dogodio se tiho i dostojanstveno jedan poseban povratak. Ondje gdje je prije točno 25 godina rođena Hrvatska iseljenička lirika New York – u Hrvatskoj katoličkoj misiji bl. Ivana Merza – pjesnici su se okupili kako bi obilježili četvrt stoljeća postojanja jedine živuće pjesničke udruge hrvatskih iseljenika na svijetu.
Povijest ove Udruge započela je 1999. dolaskom don Roberta Zubovića u HKM Astoria, kada su se, uz bogat vjerski i kulturni život, počeli okupljati i zaljubljenici u hrvatsku riječ. U ozračju molitve i pjesme, nastala je ideja koja će nadživjeti granice, oceane i godine – povezati raseljene Hrvate putem poezije, čuvajući jezik, identitet i ljubav prema domovini.
Od tada, HIL NY je prošao tisuće milja – od New Yorka, Toronta i Los Angelesa, preko Chicaga, Montreala i Vancouvera, sve do Beča, Vukovara, Rima i Dubrovnika. Svaki susret bio je novi korak u pjesničkoj misiji. U svakom gradu stihovi su se pretvarali u mostove, a riječi su zrcalile čežnju, ponos i neraskidivu vezu s Hrvatskom.
Zbirke koje su iz tih susreta nastajale – njih ukupno 25 – nisu samo književna djela, već i kronika duše iseljenika. Naslovi poput Na braniku lipe nam hrvatske riči, U okrilju kraljice Jelene uz žubor Jadra, Tisuće milja opletenih stihovima i Dubrovniče, umjetnošću tebi na dar govore o snazi emocije koja ne blijedi, već se pretače iz naraštaja u naraštaj.
Recenzije ovih zbirki potpisuju istaknuta imena hrvatske književnosti, jezikoslovlja i kulturne scene – od Mate Marasa, Igora Zidića i Tomislava Marijana Bilosnića, do Vinka Grubišića, Željke Lovrenčić i pokojnog akademika Jakše Fiamenga. Imena koja daju legitimitet, ali i potvrdu da je riječ iseljenika jednako vrijedna kao ona napisana u domovini.
No, ono što najviše osvaja u priči HIL-a NY jest ljudska toplina. Pjesnici koji se prvi put susreću, rastaju se s osmijehom i suzom u oku, s istom željom: Sretan ti povratak doma – vidimo se dogodine. U toj jednoj rečenici sabrana je čitava filozofija HIL-a – zajedništvo, ljubav, vjera u riječ i vječna čežnja za Domovinom.
Na jubilarnom susretu u Astoriji, predstavljena je i nova, 25. zbirka, kao simbol zatvorenog kruga i novog početka. Zajedno s njom, pjesnici su Hrvatskoj katoličkoj misiji darovali i sve dosadašnje zbirke te monografiju – trajni trag za buduće generacije Hrvata u Americi. Među novim pjesnicima našli su se i oni iz Argentine, Australije, Brazila i Kanade, čime je HIL još jednom potvrdio svoju univerzalnu snagu i domet. Bili su to Ante Radić, Ruža Dabić Bučak, Žarko Dugandžić, Ivan Grbac, Javier Santich, Milan Knezović, Srećko Mavrek i Željko Maračić, a gost pisac Stjepan Asić iz Pertha također je bio dio te svečane obljetnice.
Ona, međutim, ne bi bila moguća bez ljudi koji već desetljećima bdiju nad HIL-om. Posebne zahvale upućene su Josipu Bogoviću, pjesniku iz New Yorka i moderatoru programa, don Saši Ilijiću, voditelju HKM bl. Ivana Merza, kao i Američko-hrvatskom kongresu i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na potpori. Značaj HIL-a NY prepoznala je i nekadašnja predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pružila svoje visoko pokroviteljstvo.
Dvadeset i pet godina kasnije, HIL NY ostaje svjetionik hrvatske riječi u svijetu. U vremenu kada se identiteti gube i jezici razvodnjavaju, ova udruga dokazuje da materinska riječ, izgovorena sa srcem, ima moć povezivati ljude, premostiti oceane i trajati zauvijek.
Tekst Branke Bezić Filipović povodom 25. obljetnice HIL NY obilježene u New Yorku 24. i 25. ožujka 2025.
Branka Bezić Filipović