Gradsko groblje Sara Braun, prostire se na četiri hektara na Avenidi Bulnes i dovršeno je 1923. godine. Ovo groblje smatra se ne samo najljepšim u Čileu, već i jednim od deset najljepših na svijetu. Karakteriziraju ga impresivni mauzoleji i kapelice, izgrađeni od mramora dobivenog s otoka Diego de Almagro, smještenog sjeverno od pacifičkog izlaza iz Magellanovog tjesnaca. Cijelo groblje dodatno je ukrašeno kanadskim čempresom, koji doprinosi njegovom estetskom ugođaju.
Groblje je opjevao i književnik Ante Zemlar (Pag, 1922. – Zagreb, 2004.)
Groblje ima tri ulaza, ali najvažniji je onaj smješten na Avenidi Bulnes. Taj glavni ulaz ističe se raskošnim portalom, čiju je izgradnju nadgledao talijanski arhitekt Fortunato Ciscutti Bianchi. Financiranje ovog portala omogućili su Sara Braun i njezin otac. Prema lokalnoj legendi, Sara Braun je postavila uvjet da se, nakon što njezin lijes bude unesen kroz glavna vrata, ona zauvijek zatvore. Zanimljivo je da je ta tradicija doista ispoštovana; glavni portal je danas zatvoren, a ulaz na groblje moguć je samo kroz dva bočna ulaza.
Gradsko groblje Sara Braun u Punta Arenasu nije samo poznato po svojoj arhitektonskoj ljepoti, već i po brojnim legendama koje su povezane s njim. Jedna od najpoznatijih priča govori o Juan Peruzovicu (Ivanu Peruzoviću), stilistu, koji je navodno balzamirao tijelo svoje pokojne supruge Juane (Ivane) Depolo Depolo, koja je rpeminula 12. 11. 1932. godine. Prema legendi, Peruzovic je svake godine, dok je bio živ, 1. studenog otvarao lijes svoje supruge kako bi joj popravio šminku, održavajući tako njezin izgled čak i nakon smrti.
Na nadgrobnom spomeniku piše: Ruegan por ti en tu eterno descanso. (Mole za tebe u tvom vječnom počinku). Potpisani su suprug i sin
Pri ulazu u groblje smještena su dva impresivna mauzoleja, od kojih jedan pripada obitelji Kusanović, dok je drugi posvećen članovima Hrvatskog pripomoćnog društva. Na mauzoleju Hrvatskog pripomoćnog društva postavljena je ploča s imenima i prezimenima sahranjenih članova, što dodatno naglašava prisutnost hrvatske zajednice u ovom dijelu Čilea.
Groblje je također značajno po velikom broju grobova s hrvatskim prezimenima. Neki članovi zajednice počivaju u obiteljskim mauzolejima, dok su drugi sahranjeni u jednostavnijim grobovima. Na većini nadgrobnih spomenika nalazi se skraćenica Q. E. P. D. (Que en paz descanse), što na španjolskom jeziku znači Neka počiva u miru. Tekstovi na spomenicima rijetko su napisani na hrvatskom jeziku, a prema čileanskoj tradiciji, uz svako ime se navode i prezimena oca i majke.
Posebno je zapažena visoka smrtnost djece u najranijoj dobi, što je vidljivo iz grobova s početka 20. stoljeća. Ovi grobovi, zajedno s bogatom poviješću i legendama, čine groblje Sara Braun važnim kulturnim i povijesnim lokalitetom, koji odražava povijest hrvatske zajednice i njezin doprinos razvoju Punta Arenasa.
Takst: Branka Bezić Filipović
Fotografije: Lucas De la Torre Damianovic i Branka Bezić Filipović
