U Selcima na Braču jednom godišnje okupljaju se članovi obitelji Štambuk neovisno o tome gdje žive. Pred deset godina osnovali su udrugu, na čijem čelu je zagrebački Selčanin Mario Štambuk.
Budući da je ove godine u izdanju Naklade Bošković objavljen prijevod knjige ‘’1520 – priče iz Mageljanovog prolaza’’ čileanske novinarke i akademkinje Patricije Štambuk bila je prilika da u Selcima, gdje se rodio njen otac u organizaciji Udruge Štambuk, predstavimo njeno djelo. Predstavljanje je upriličeno 6. kolovoza 2022. godine u Zorinom dvoru, slikovitom starom dvorištu u centru mjesta.
Događanje je prigodnim riječima otvorio Mario Štambuk. Potom se nazočnima u ime svih prezimenjaka obratio pjesnik i akademik Drago Štambuk, a zatim i nakladnik Zoran Bošković, također Selčanin, koji se osvrnuo na rad Patricije Štambuk. On je, naime, pred više godina objavio njenu knjigu ‘’Rosa Yagan, posljednja karika’’.
Branka Bezić Filipović je pozdravila nazočne u ime Juroslava Buljubašića, počasnog konzula Republike Čilea u Splitu čime je skrenula pozornost da u ovoj godini obilježavamo 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Čilea i Hrvatske u što se uklapa i predstavljanje ove knjige. Istim povodom otvoren je Virtualni muzej iseljeništva Dalmacije koji je postavljen na web stranici Visokog učilišta Aspira, pa je Bezić Filipović nazočne pozdravila i u ime dekana Alena Jerkunice i pozvala nazočne da pogledaju spomenutu stranicu. Svojim izlaganjem dočarala je pezaže o kojima piše Patricija Štambuk i pripremila publiku na njene priče.
Urednik knjige, profesor Josip Lasić, govorio je o autoričinom pristupu izabranoj temi, te je pročitao nekoliko karakterističnih ulomaka.
O knjizi je na kraju govorila, profesorica Mirjana Polić Bobić, sa stanovišta prevoditeljice. Osvrnula se na sve priče, s posebnim naglaskom na onu koju je autorica posvetila svome ocu Andriji. On je s mlađim bratom i trima sestrama, nakon smrti majke, otišao k svome ocu u Punta Arenas u dobi od samo 17 godina. Polić Bobić je istaknula kako su u pričama izmiješani zbilja i fikcija, ali da će sigurno zainteresirati publiku, naročito na Braču odakle potjeće najveći dio čileanskih Hrvata.
Branka Bezić Filipović
Zoran Bošković, Branka Bezić Filipović, Mirjana Polić Bobić, Zoran Bošković, Branka Bezić Filipović, Mirjana Polić Bobić i Josip Josip Lasić, Drago Štambuk i Mario Štambuk Lasić
