Kostarika (Costa Rica)
Prvi Hrvati došli su u Kostariku s otoka Krka i okolice Rijeke u drugoj polovici 19. stoljeća. Zatim je uslijedilo doseljavanje iz Dalmacije i dubrovačkoga primorja. Najpoznatija hrvatska obitelj Kostarike [...]
Prvi Hrvati došli su u Kostariku s otoka Krka i okolice Rijeke u drugoj polovici 19. stoljeća. Zatim je uslijedilo doseljavanje iz Dalmacije i dubrovačkoga primorja. Najpoznatija hrvatska obitelj Kostarike [...]
Sve što se događalo u domovini uvijek se na neki način preslikavalo u iseljeništvu od početaka iseljavanja pa do današnjih dana. U drugoj polovici 19. stoljeća iseljeni Hrvati započeli su osnivati brojna društva i organizacije. To su bila potporna, sportska, politička, kulturna i vatrogasna društva.
U čileanskom dijelu pustinje Atacama, početkom 20. stoljeća, započela je eksploatacija salitre ili, kako su je zvali, bijeloga zlata. Koristila se kao gnojivo, ali i za proizvodnju baruta, stakla, emajla... Salitra se vadila daleko od mora, vlakovima prevozila na obalu...
Kada su 1520. godine, na Dan svih svetih, jedrenjaci Victoria, Concepcion, Trinidad i San Antonio prošli Puntu Dungeness s atlantske strane i uplovili u tjesnac između krajnjega juga kontinenta Južne Amerike i sjevernih obala Ognjene zemlje, kapetan Trinidada Fernando de Mageljan nije ni pretpostavio da se radi o prolazu koji povezuje Atlantik i Pacifik.
Kapetan Robert Fitz Roy je 1830. godine po svom brodu Beagle nazvao kanal smješten između južnoga dijela Ognjene zemlje i otočja kanala Beagle: Stewart, Londonderry, Hoste, Navarino, Picton, Nueva i Lennox. Kanal dug 240 km povezuje Atlantik i Pacifik. Koncem 19. stoljeća, kada su tamo živjeli Indijanci plemena Yagan, čileanska vlada odobrila je koncesije radi eksploatacije ugljena i zlata te razvoja stočarstva.
Hrvatska je izrazito iseljenička zemlja. Računa se da se od 70-tih godina 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata iz nje iselilo oko 14 posto stanovništva. U narednim razdobljima iseljenički su [...]
Jedno od najstarijih hrvatskih naselja u Argentini je Villa Mugueta gdje živi oko 2550 stanovnika. Na samom ulazu u grad nalazi se spomenik s tri zastave, od kojih je jedna hrvatska.
Nedaleko od Choveta smješten je Venado Tuerto, osnovan krajem 19.stoljeća, u kojemu živi oko 80 000 stanovnika. I tu postoji Hrvatska ulica, a hrvatska zajednica se okuplja u kući obitelji Matea i Dominge Kujundžić gdje drže tečaj hrvatskoga jezika (Escuela de idioma croata). Kako je taj kraj izrazito poljoprivredni, tu se nalazi Poljoprivredna škola, na čijem ulazu se može uočiti hrvatska zastava.
Provincija Santa Fe nalazi se u unutrašnjosti Argentine, udaljena oko 400 km od Buenos Airesa i prema procjenama u njoj živi oko 46 000 Hrvata. Krajolikom prevladava pampa, a kolokvijalno se zove Pampa Gringa, zbog velikog broja stranaca, mahom Talijana, Španjolaca i Hrvata.
Značajna hrvatska zajednica živi u Chovetu, mjestu od oko 2500 stanovnika, smještenom okom 400 km od Buenos Airesa. Gradić je osnovan 1923. godine, a smatra se da je 50% stanovništva hrvatskog podrijetla. Počeci dolaska Hrvata u Chovet vezuju se za prve godine stvaranja grada i vremena kada je u Argentinu godišnje dolazilo po 7000 Hrvata.