Iseljavanje u Južnu Ameriku započelo je krajem 19. stoljeća kada su se Hrvati iz ekonomskih razloga otisnuli na sve strane svijeta. Bilo je to vrijeme migracija iz cijele Europe, a novi kontinenti vapili su za radnom snagom koju nisu imali. Prvi dodir s Južnom Amerikom bio je u lukama Santos u Brazilu ili u Buenos Airesu, koji je bio poput otvorenih vrata ne samo put Argentine, nego i drugih zemalja. Neki su tamo ostajali, a neki su s vremenom produžili dalje. U to vrijeme, pa čak i poslije, povrataka nije bilo. Neki su već po dolasku stradali i nestali, a da njihove obitelji kod kuće nikada nisu doznale što se dogodilo. Bila su to teška vremena, kada su i dječake od 12 ili 13 godina slali u svijet jer kod kuće se nije imalo što jesti. Bili su prepušteni sami sebi i ovisili o pukoj sreći.

Iz današnje perspektive djeluje nemoguće, ali u Južnu Ameriku, osobito u Argentinu, odlazilo se i sezonski. To su prvi započeli Talijani, a potom su prihvatili i Hrvati. Zahvaljujući razlici u mijeni godišnjih doba na južnom i sjevernom dijelu zemaljske kugle žetva se odvija u različito vrijeme. Tako bi na Mediteranu pripremili zemlju za sjetvu pa bi otišli u Južnu Ameriku u žetvu. Bio je to dobro plaćen posao koji se tada odrađivao ručno. Nakon toga slijedio je povratak brodom kući u žetvu i pripremu zemlje za sljedeću sezonu.

Danas u svim zemljama Južne Amerike nailazimo na potomke Hrvata u četvrtoj i petoj generaciji, dok su malobrojni oni koji su rođeni u Hrvatskoj. Hrvatski jezik se najvećim dijelom izgubio, ali vezanost za zemlju svojih predaka još uvijek je jaka.

Obitelj Vidovic

Prvi hrvatski doseljenici u Urugvaju spominju se već koncem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća. Najvećim su dijelom bili mornari koji su napuštali svoje brodove. Doseljavanje se nastavilo do poslije Drugoga svjetskog rata.

2024-07-27T17:16:07+02:0015/05/2022|

Hrvati u Peruu

Prva južnoamerička zemlja u koju su naselili Hrvati bio je Peru i to u 16. stoljeću, kada je tamo došao dubrovački vlastelin Basilije Basiljević privučen pričom o El Doradu, staromu bogatom gradu Inka. Među dvadeset i osam crkava koliko ih je u Cuscu nalazi se i crkva San Blas.

2022-08-26T18:31:25+02:0015/05/2022|

Kostarika (Costa Rica)

Prvi Hrvati došli su u Kostariku s otoka Krka i okolice Rijeke u drugoj polovici 19. stoljeća. Zatim je uslijedilo doseljavanje iz Dalmacije i dubrovačkoga primorja. Najpoznatija hrvatska obitelj Kostarike [...]

2022-08-26T18:29:32+02:0015/05/2022|

Vatrogasna društva u Čileu

Sve što se događalo u domovini uvijek se na neki način preslikavalo u iseljeništvu od početaka iseljavanja pa do današnjih dana. U drugoj polovici 19. stoljeća iseljeni Hrvati započeli su osnivati brojna društva i organizacije. To su bila potporna, sportska, politička, kulturna i vatrogasna društva.

2022-05-15T16:12:41+02:0015/05/2022|

Čileanske salitrere

U čileanskom dijelu pustinje Atacama, početkom 20. stoljeća, započela je eksploatacija salitre ili, kako su je zvali, bijeloga zlata. Koristila se kao gnojivo, ali i za proizvodnju baruta, stakla, emajla... Salitra se vadila daleko od mora, vlakovima prevozila na obalu...

2022-05-15T14:47:37+02:0015/05/2022|

Punta Arenas (Magallanes)

Kada su 1520. godine, na Dan svih svetih, jedrenjaci Victoria, Concepcion, Trinidad i San Antonio prošli Puntu Dungeness s atlantske strane i uplovili u tjesnac između krajnjega juga kontinenta Južne Amerike i sjevernih obala Ognjene zemlje, kapetan Trinidada Fernando de Mageljan nije ni pretpostavio da se radi o prolazu koji povezuje Atlantik i Pacifik.

2022-08-26T18:27:35+02:0015/05/2022|
Go to Top